Videoinspekcijsko ispitivanje bušotina
Za potrebe projektiranja, izgradnje te u gospodarenju velikim hidrotehničkim i geotehničkim građevinama, pokazala se potreba za instrumentom prilagođenim za uporabu na području krša. Na temelju iskustva stečenog u primjeni i servisiranju postojećeg instrumentarija, sredinom 80-tih počinju aktivnosti na razvijanju postojećeg, ali i osmišljavanju novog hidrogeološkog instrumenta za tehničku videoinspekciju prilagođenog uporabi na našem kršu.
Tehnička videoinspekcija podrazumjeva tehniku izvođenja vizualnih pregleda unutar građevina i konstrukcija. U dizajniranju instrumenta videoinspekcije, uzela se u obzir potreba za preciznim određivanjem položaja videokamere u prostoru i detalja u njezinu vidokrugu u najsloženijim terenskim uvjetima.
Videoinspekcija bušotina
Videoinspekcija bušotina provodi se nakon istražnog bušenja. Pomoću „lateralne“ kamere (vertikalno i horizontalno snimanje) i „Push-rod“ kamere (vertikalno snimanje) vizualizirane su pojave i procesi u nevidljivom podzemlju i/ili pod vodom koji su posljedica prirodne podloge. Kamere omogućuju kontinuiranu, orijentiranu, 360 optičku sliku izvornih (prirodnih) boja duž stijenke bušotine.
Oprema se sastoji od tri glavna dijela: glave kamere, bubnja s kabelom i upravljačke stanice. Iako se pri projektiranju, izgradnji i eksploataciji hidrotehničkih, geotehničkih građevina i umjetnih jezera provode se kompleksna istraživanja i na podlogama i na građevinama, nemoguće je sasvim isključiti nepredviđene situacije ili čak havarije. Zbog toga videoinspekcijski uvid u ponašanje podzemlja može biti od velike koristi.
Videoinspekcijska snimka sadrži:
- video snimku cijele bušotine,
- popratne fotografije bušotine uslikane za vrijeme snimanja bušotine,
- prikaz orijentacije pomoću igle kompasa duž cijele izvedene bušotine,
- dubinu (izmjerena u metrima),
- oznaku bušotine, tako da je moguće razlikovati različite bušotine,
- žig vremena i datuma.
S dobivenim podacima provodi se kvalitetnija inženjerskogeološka interpretacija provedena s informacijama poput slojeva i dubina temeljnog tla, površinskog razmaka diskontinuiteta, razdvajanja diskontinuiteta, punjenja diskontinuitetnog loma, hrapavosti i orijentacije diskontinuiteta.
Prilikom videoinspekcijskih motrenja u starim i novim piezometarskim i hidrogeološkim istražnim bušotinama na krškom priobalju prikupljena je velika količina digitalnih videoinformacija. Njihovom sofisticiranom obradom na računalu dobiveni u tehnički podaci iznimne preciznosti, na temelju kojih je dopunjena geološka, hidrogeološka pa i geotehnička interpretacija istraživanog prostora. Ovo je pridonijelo značajnoj dopuni rezultata prijašnjih istraživanja u ovom području. Isto tako, videoinspekcijom je utvrđeno podzemno tečenje u piezometarskim bušotinama (pri čemu je obavljeno istraživanje hidrodinamike podzemnog tečenja) te utvrđena razina vode/mora u istražnim bušotinama.
Slike 8.-11. snimljene su u bušotinama te su iskorištene za izradu priloga prikazanim na slici 12.
Videoinspekcijsko snimanje može se provoditi i kod prospekcije fizičkog stanja postojećih bunara. Na osnovu snimanja definira se stanje bunara u kojem se trenutno nalazi, odnosno ako je došlo do određenih promjena ili oštećenja bunarske konstrukcije u odnosu na izvedeno stanje.
Na slici 13. prikazano je snimanje videoinspekcijskom kamerom u postojećem bunaru dubine 25,0 m. Na slici je vidljiv sloj smeđkasto-žućkaste boje na dnu konstrukcije. Radi se o sloju bakterija na kojem je nataložen pijesak, a koji stvara „čep“ na dnu konstrukcije te time onemogućuje normalno funkcioniranje zdenca. Tijekom uzorkovanja, a zbog loše ugradnje pumpe, navučen je pijesak koji je stvorio brtvu u konstrukciji – „čep“. U vodi se nalaze slobodni atomi željeza koji u kombinaciji s kisikom stvaraju bakterije koje se talože u konstrukciji.
Zaključak
Dosadašnji rezultati primjene nedvojbeno pokazuju važnost videoinspekcijskih pregleda u malo poznatim i teško dostupnim mjestima, u prvom redu u podzemlju i pod vodom. Pridruživanjem metode videoinspekcijskog snimanja ostalim tehničkim metodama za preglede i motrenja, racionaliziraju se istražni radovi te postiže kvalitetnija interpretacija ukupnih rezultata istraživanja. Metoda tehničke videoinspekcije bi se s razlogom mogla pridružiti ostalim normiranim metodama istraživanja u projektiranju, izgradnji, održavanju i kontroli opće tehničke sigurnosti inženjerskih građevina.
Pročitajte više: Kako odrediti broj i dubinu istražnih bušotina, Projekt modernizacije Rafinerije INA Rijeka
