Vrste plitkih temelja
Plitko temeljenje
Pod dubinom temeljenja obično se podrazumijeva dubina, mjerena od površine terena, do temeljne plohe preko koje temelj prenosi opterećenje konstrukcije na tlo. Prema Eurokodu plitkim temeljima smatraju se temelji čija je širina veća od dubine temeljenja (D<B).
Plitko temeljenje primjenjuje se u slučajevima kada je dobro nosivo tlo na relativno maloj dubini.
Dubina temeljenja mora odgovarati zahtjevima sigurnosti protiv sloma, gdje će nakon nanošenja opterećenja slijeganje građevine u cjelini biti u prihvatljivim granicama. Dubina temeljenja također je uvjetovana i lokalnim klimatskim uvjetima. Minimalna vrijednost iste ovisi o dubini smrzavanja tla koja je definirana prema najnižoj temperaturi zraka u hladu za povratno razdoblje od 50 godina. Pri smrzavanju tla voda se iz veće dubine kapilarno privlači u smrznutu zonu pa kota temeljenja mora biti ispod moguće dubine smrzavanja.
(
Vrste plitkih temelja
Plitki temelji prema obliku mogu se podijeliti na:
- Temelje samce
- Temeljne trake
- Temeljne ploče
- Temeljne roštilje
Temelji samci
Temelji samci su vrsta plitkog temeljenja koja uobičajeno prenose točkasto opterećenje s konstrukcije (jedno stupište, oslonac, itd.) na temeljno tlo. Temelji samci su se nekada izvodili kao zidane konstrukcije od složenih kamenih blokova, opeke te kasnije i nearmiranog betona. U današnje vrijeme se izbjegavaju ovakvi tipovi masivnih temelja te se izvode armiranobetonski temelji samci znatno manjih dimenzija zbog uporabe armature, odnosno povećanja iskoristivosti betonskih presjeka.
Temelji samci se prema svojoj krutosti dijele na krute i fleksibilne temelje. Odnos krutosti tla i temelja definira način deformiranja i raspodjelu naprezanja na kontaktu temelja i tla. Kriterij za određivanje krutosti temelja samca ovisi o modulu reakcije temeljnog tla te pritom vrijedi: K > 0,40 za krute temelje, odnosno K < 0,40 za fleksibilne temelje.
Zbog zahtijevane brzine u gradnji vrlo su često u upotrebi pred gotovljeni temelji samci koji se polažu na pripremljenu podlogu. Spoj predgotovljenog temelja (čašice) i buduće konstrukcije (stupa) provodi se zapunjavanjem mikrobetonom.
Temeljne trake
Temeljne trake se izvode ispod niza stupova ili nosivih zidova te u slučaju kada je naprezanje na temeljno tlo ispod temelja samca veliko. Temeljne trake također sprječavaju horizontalno razmicanje pojedinih temelja te ih ukrućuju. U uzdužnom smjeru temeljna traka se ponaša kao kontinuirani nosač pod djelovanjem sila od stupova/zidova.
Temeljne ploče
Temeljne ploče predstavljaju plitke temeljne konstrukcije koje se izvode ispod cijele građevine u sljedećim slučajevima:
– Kada bi temelji samci/trakasti temelji bili međusobno preblizu.
– Kod temeljenja visokih građevina te onih sa velikim opterećenjem (industrijski objekti, skladišta).
– Kod rješavanja problema diferencijalnih slijeganja (temeljno tlo različitih karakteristika čvrstoće i deformabilnosti).
Temeljne ploče se armiraju kao ploče nosive u dva smjera opterećene kontinuiranim opterećenjem. Preporučuje se armiranje i u gornjoj i donjoj zoni radi prihvaćanja momenata savijanja izazvanih reakcijom tla.
Temeljni roštilji
Temeljni roštilj čine međusobno povezane temeljne trake. Ovaj tip plitkog temeljenja prikladan je u slučaju kada se stupovi prostiru u dva pravca u približno kvadratnom rasteru te se temeljne grede tada mogu izvesti u dva ortogonalna smjera formirajući temeljni roštilj. Na taj način se osigurava velika kontaktna površina i dobra povezanost konstrukcije u oba smjera.
U pravilu, plitko temeljenje znatno je ekonomičnije od dubokog te ga se treba primjenjivati tamo gdje se odgovarajućim mjerama i postupcima može postići potrebna pouzdanost građevine u pogledu krajnjeg graničnog stanja (slom tla ispod temelja) i graničnog stanja uporabivosti (dozvoljena slijeganja).
Pročitajte više: Sanacija temelja, Zamjena materijala ispod temelja
