Palmini otoci – pogled iz svemira
Palmini otoci su najveći umjetni otoci na svijetu. Izgrađeni u obliku stilizirane palmine krošnje, smješteni na periferiji grada Dubaija u Perzijskom zaljevu. Toliko su veliki da su vidljivi iz svemira prostim okom. Da bi se stvorio izgled savršene palme, koristilo se satelitima te gradilo uz pomoć visokorazvijenih sustava za globalno pozicioniranje.
Svrha izgradnje Palminih potoka bila je povećati turizam u Dubaiju pružajući jedinstvenu turističku destinaciju prepunu hotela svjetske klase i vrhunskih usluga te nekoliko kilometara dugih plaža.
Projektom je planirana izgradnja tri otoka Palm Deira, Palm Jebel Ali te Palm Jumeirah ali je u potpunosti je završen tek Palm Jumeirah. Palmini otoci izrađeni su od prirodnih materijala – stijena i pijeska na zahtjev princa šeika Mohammeda Bin Rashida Al Maktouma. Iako su Palmini otoci umjetni otoci, princ je želio prirodan izgled koji bi se uklopio u postojeću okolinu bez betona i čelika.
Početak izgradnje otoka Palm Jumeriah
Za projekt izgradnje angažirani su najbolji inženjeri na svijetu koji su trebali dokazati da je projekt moguće izvesti. Projekt je povjeren nizozemskoj kompaniji Van Oord. Radovi na izgradnji otoka Palm Jumeriah su započeli u kolovozu 2001. godine. Najveći problem je bio kako će otok napravljen od pijeska ostati na svom položaju.
Rješenja tog problema vrlo su složena jer ovise o mnogim čimbenicima kao što su jačina oluja u Dubaiju, visina valova te utjecaj globalnog zagrijavanja na povećanje razine mora. Jedan od najvećih strahova bio je kako se valovi mogu akumulirati jakim vjetrovima i velikim strujama što potencijalno može izazvati ozbiljna razaranja otoka. Međutim, pokazalo se da je arapski zaljev savršeno mjesto za takvu izgradnju jer je dubina od 30 m i širina 160 m prekratka i plitka za stvaranje neizmjerno razornih valova.
Na taj način znanstvenici su dizajnirali strukturu lukobrana s polumjesecom kako bi okružili granice Palminih otoka i zaštitili ih od visokih valova i vjetrova. Da bi lukobran bio funkcionalan morao je biti najmanje 3 m viši od predviđene razine maksimalnog vodnog vala, dužine 11,5 km i širine 200 m. Otoci su formirani od ogromnih količina pijeska što je ujedno bio i najveći izazov jer se pijesak trebao ugraditi na morsko dno, dok je lukobran izgrađen od pijeska i većih odlomaka kamenog materijal težine do 1 tone. Nadalje, između polumjeseca i pročelja nalazi se potporni zid. Lukobran je prema zahtjevima šeika trebao biti što niži i nije smio zaklanjati pogled.
Na početku je bilo planirano da se prvo izgradi lukobran, a zatim otoci. Međutim zbog ograničenog vremena odlučeno je da će se istodobno graditi lukobran i otoci. Sedam bagera, sedamnaest brodova, devet dizalica, 300 milijuna kubičnih metara pijeska i 30 milijuna tona kamenog materijala korišteno je u izgradnji umjetnih otoka.
Otok pijeska trebao je u fazi eksploatacije podnijeti opterećenje značajnog broja objekata koji su planirani na njemu. Izvedba otoka bila je moguća uz korištenje brodova za nasipavanje sa kojih se pijesak prskanjem ugrađivao na projektom predviđene pozicije. Za potrebe zbijanja koristila se metoda vibracijskog zbijanja pri čemu je petnaestak strojeva za vibracijsko zbijanje radilo 24 sata na dan.
Princip vibracijskog zbijanja zasniva se na korištenju stroja – vibratora koji unosi u tlo horizontalne vibracije koje savladavaju trenje među česticama i dovode tlo u stabilniji položaj.
Za zbijanje pijeska bilo je potrebno osam mjeseci čime je ostvarena adekvatna nosivost temeljnog tla, smanjenje slijeganja i potencijala likvefakcije te povećanja krutosti tla.
Nedugo nakon započete gradnje, u Dubaiju je ponestalo pijeska s morskog dna potrebnog za izgradnju. Krenulo se u potragu za pijeskom dublje u zaljev što je znatno poskupjelo cijeli projekt. Milijuni tona pijeska slijevali su se na gradilište i konture su se mnogih otoka naslućivale ispod morske površine. Nakon godinu dana izgradnje pojavili su se novi problemi s cirkulacijom morske vode u toj zatvorenoj laguni. Kanali između palminih grana ispali su preplitki, pa su u njima procvjetale alge.
Javila se opasnost od ozbiljnih ekoloških poremećaja jer se ustanovilo da se voda oko otoka kretala vrlo sporo. Problem su stvarali i uski kanali oko gusto raspoređenih otoka oko kojih je voda sporo protjecala. Da valovi ne bi kroz otvor ugrozili stabilnost otoka, predviđeno je da se ispred otvora izgradi nov, manji lukobran. Otvor omogućuje snažnim plimnim valovima da za dva dana pročiste cijeli sustav.
Isprva su ekolozi potvrdili da će projekt uništiti lokalni morski život, ali kad je provedena studija, pokazalo se da morski život nije ugrožen i da se lukobran pretvorio u najveći umjetni greben pogodan za morski život.
Otok Palma Jumeirah je dovršen krajem 2006. i tada je počelo useljavanje u 4 000 luksuznih vila i apartmana, a otok je postao nova turistička atrakcija. Kad je dovršen, bio je najveći umjetni otok na svijetu, koji se sastoji se od 2 km dugog stabla, iz kojeg se grana 16 poluotoka, okruženih otokom u obliku polumjeseca.
Planovi izgradnje ostalih otoka
Nakon izgradnje otoka Palm Jumeirah, nastavilo se sa planovima na izgradnji slijedećeg otoka, Palm Jebel Ali. Taj je otok zamišljen kao mjesto za opuštanje i odmor, dvostruko veći od otoka Palm Jumeira. Izgradnja ovog otoka je započela u listopadu 2002. ali je stala zbog svjetske ekonomske krize. Očekuje se da će Palm Jebel Ali biti najveći otok od sva tri. Za provedbu ovog projekta bilo bi potrebno 1.500 milijuna kubičnih metara pijeska.
Treći otok, Palm Deira biti će više orijentiran za rezidencijalnu uporabu s više od 7 000 vila. Gradnja otoka je započeta u listopadu 2004. ali se i od njega odustalo zbog krize, pa se projekt modificirao i bitno smanjio.
I za kraj…
Palmini otoci zasluženo zauzimaju mjesto na ljestvici graditeljskih svjetskih čuda. Nije lako dodati stotine kilometara obale prepunom gradu, ali upravo to pokušava učiniti Dubai, izgradnjom tri najveća svjetska umjetna otoka. Zbog toga slobodno možemo reći da je Dubai grad budućnosti i jedan od najinteresantnijih turističkih destinacija na svijetu.
Pročitajte više: Rimske ceste, Vajont
