geološki hazardi u dolini rječine

Potencijalni geološki hazardi u dolini Rječine

Geološki hazardi su geološki procesi koji potencijalno mogu dovesti do materijalnih razaranja i ljudskih žrtava. Ako nastupe ti negativni učinci, govorimo o prirodnoj katastrofi.

Za razumijevanje prirodnih katastrofa i procjenu njihovog utjecaja (rizika) na čovjeka potrebno je utvrditi:

  • Gdje bi se mogao pojaviti pojedini tip hazarda i zašto?
  • Koliko često ti hazardi izazivaju prirodne katastrofe?
  • Kako se pojedini tip katastrofe može predvidjeti ili njegovi učinci umanjiti?

Površinski tok Rječine, jedini stalni vodotok Riječkog zaljeva, ima duljinu 17,5 km od svog izvorišta u podnožju rubnih planina Gorskog kotara do ušća u Riječki zaljev u samom središtu Rijeke.

Morfologija i geologija vodotoka Rječine

Gornjim i središnjim tokom Rječina teče kroz dolinu čiji su bokovi oblikovani u flišu i padinskim tvorevinama, a na vrhovima su zastupljene vapnenačke stijene koje tvore litice (Slika 1). Na uzvodnom dijelu doline izgrađena je akumulacija Valići (1996.), dok se nizvodni dio, kod naselja Pašac, naglo sužava u kanjon, kojim Rječina teče do grada Rijeke.

geoloski hazardi u dolini rječine

Slika 1. Pojednostavljena geološka karta vodotoka Rječine s naznačenim klizištima Valići i Grohovo

Zbog izrazitih tektonskih deformacija, dodatno pojačanih promjenama polja naprezanja uslijed promjena regionalnog stresa, vapnenačka stijenska masa višekratno je rasjednuta i izrazito raspucala što je omogućilo odvajanje megablokova vapnenca i dezintegraciju (usitnjavanje) stijenske mase te nakupljanje siparnog materijala u njihovom podnožju (Slika 2).

Za razliku od vapnenačkog, flišni stijenski kompleks je uslijed djelovanja egzogenetskih sila (gravitacija, insolacija, vjetar, snijeg, led, tekuća voda, jezera i more) znatno podložniji kemijskom raspadanju. Obje strane doline Rječine, između brane Valići i naselja Pašac, na granici su stabilnog ravnotežnog stanja pa je tijekom ovog stoljeća zabilježeno nekoliko većih klizišta.

geoloski hazardi u dolini rjecine

Slika 2. Inženjerskogeološki presjek doline vodotoka Rječine (1-karbonatne stijene; 2-fliš; 3-izolirani stijenski blokovi; 4-depozit sa padina; 5-moguće aluvijalne naslage; 6-područje visokog hazarda; I-raspadanje stijenske mase; II-pokreti izoliranih stijenskih blokova; III-pokreti depozita krupnozrnatog materijala; IV-početna klizanja)

Klizanja u središnjem dijelu vodotoka Rječine zbivaju se barem devedesetak godina tako da posljednja dva veća pomicanja terena u dolini Rječine, klizišta Valići i Grohovo nisu mlada pojava. Izmjenjivale su se faze klizanja, smirivanja i ponovnih klizanja dijelova padine.

geološki hazardi u dolini rječine

Slika 3. Povijest klizanja u središnjem dijelu oka Rječine

 

geološki hazardi u dolini rječine

Tablica 1. Kronologija geoloških hazarda u dolini Rječine

Klizište Valići

Najrecentnije pomicanje terena se zbilo na zapadnoj strani akumulacije Valići, u veljači 2014. godine. Klizište Valići, površine 4,5 hektara, inicirano intenzivnim oborinama uzrokovalo je velike štete na području i predstavlja prijetnju akumulaciji Valići.

geološki hazardi u dolini rječine

Slika 4: Pozicija klizišta Valići (crvena linija) na zapadnoj padini akumulacije Valići na topografskoj karti mjerila 1:5000 (A) i pogled iz perspektive LIDAR osjenčane karte (B)

geološki hazardi u dolini rječine

Slika 5. Štete na cesti Grohovo–Lopača uzrokovano klizištem Valići

Klizište Grohovo

Na sjeveroistočnoj padini vodotoka, u prosincu 1996. pojavilo se veće pomicanje terena gdje je gotovo u cijelosti pregrađeno korito Rječine. Klizište Grohovo, površine 18 hektara, nalazi se 500 metara južnije od klizišta Valići. Ono je najveće aktivno kompleksno retrogresivno klizište u obalnom području Hrvatske.

geološki hazardi u dolini rječine

Slika 6. Pogled prema brani i akumulaciji Valići s klizištima Grohovo (crvena boja) i Valići (žuta boja)

I ovdje, kao na klizištu Valići, inicijalni uzrok pojava nestabilnosti je poremećaj prirodno uspostavljene ravnoteže unutar kosine izazvane velikom količinom infiltriranih oborinskih voda (pretežito nastalih krajem zime i tijekom proljeća) koja prodire u deluvijalno-koluvijalni pokrivač izgrađen pretežito od čestica glline i praha te slojeva flšne stijenske mase različitog stupnja trošnosti.

Zaključak

Klizišta Grohovo i Valići zajedno s akumulacijom Valići predstavljaju značajne elemente potencijalnih hazarda na cjelokupnom području sliva Rječine, djelom zbog krupnozrnog materijala koji klizanjem ulazi u korito Rječine, djelom zbog velikih količina vode koje se prelijevaju preko krune brane Valići. Popratne pojave na klizištu Grohovo i u njegovoj široj okolici brojna su klizišta koja predstavljaju direktni hazard okolnim naseljima Grohovo, Lopača, Ilovik, Grobnik, kao i nizvodnim naseljima uz vodotok, prvenstveno gradu Rijeci. Postoji velika mogućnost pojave hazarda za cestovnu infrastrukturu, te degradaciju okoliša koji u tom dijelu služi za rekreaciju i područje od velikog prirodnog interesa.

geološki hazardi u dolini rječine

Slika 7. Digitalni evalvacijski model terena srednjeg i donjeg toka Rječine

Također postoji mogućnost rušenja (puknuća) brane Valići nakon klizanja velikih količina kliznog materijala u akumulaciju i formiranje poplavnog vala koji se tom prilikom može propagirati nizvodno do urbanog dijela grada Rijeke (područje Delte i Školjića).

Dio doline Rječine između brane Valići i ulaza u kanjon odabrano je kao pilot područje u okviru hrvatsko-japanskog bilateralnog projekta „Risk identification and Land-Use Planning for Disaster Mitigation of Landslides and Floods in Croatia“. Tijekom 2011. i 2012. godine ovdje je uspostavljen integrirani sustav monitoringa koji se sastoji od geodetskog i geotehničkog monitoringa.
Geodetski monitoring uključuje praćenje pomaka geodetskih točaka te praćenje pomaka pomoću GPS točaka postavljenih na površinu klizišta.
Geotehnički monitoring sastoji se od praćenja pomaka inklinometrima, ekstenzometrima, te praćenje uzroka klizanja ćelijama za mjerenje pornog tlaka kišomjerom i meterološkom stanicom.
Najveći dio opreme postavljen je u zoni klizišta Grohovo i Valići. Svi mjerni uređaji biti će međusobno povezani u jedinstveni sustav s kontinuiranim mjerenjima i dostavom podataka u centralno računalo. Na osnovi rezultata monitoringa uspostavit će se i sustav ranog upozorenja od mogućih pojava klizanja i opasnosti koje iz toga slijede.

*Reference

Benac Č., Arbanas Ž, Jardas B., Kasapović S., Jurak V., Složeno klizanje u dolini Rječine, Rudarsko – geološko – naftni zbornik, Vol. 11, str. 81-90, Zagreb, 1999.
Mihalić Arbanas S., Krkač M., Bernat Gazibara S., Arbanas Ž., Identification and Mapping of the Valići Lake Landslide, Conference Paper, May 2015.
Vivoda M., Benac Č., Žic E, Đomlija P., Dugonjić Jovačević S., Geohazard u dolini Rječine u prošlosti i sadašnjosti, Rijeka 2012.
Žic E., Prilog modeliranju potencijalnih poplavnih tokova i tokova krupnozrnatog materijala u slivu Rječine, Doktorski rad, Rijeka 2015.

PRETPLATITE SE NA NAŠ NEWSLETTER!

Budite prvi koji će dobiti najnovije obavijesti i ekskluzivni sadržaj direktno u svoj inbox.