Klizišta

Klizišta

Svi smo čuli za klizišta. Uglavnom u negativnom tonu jer se u vijestima spominju uz materijalne i ljudske žrtve. U zadnje vrijeme se zbog ekstremnih hidroloških uvjeta na relativno malom području i u relativno kratkom vremenu aktiviraju mnogobrojna klizišta pa se spominju u vijestima sve češće.

No, što su točno klizišta? Kako nastaju i koji su najčešći uzroci? Koje su vrste klizišta?
Odgovore na ova pitanja i druge činjenice vezane uz kilzišta pročitajte u našem blogu.

 

Što su klizišta?

 

Aktiviranje klizišta uzrokuje velike materijalne štete, a izravno ili neizravno ugrožava i lokalnu zajednicu. Javljaju se na ili uz padinu, a padine su najčešći morfološki oblici na Zemlji.

Prema Crudenu (1991) “ Klizanje je gibanje mase stijena, debrisa ili tla niz kosinu, što podrazumijeva sve tipove gravitacijskih gibanja masa tla i masa stijena, od odronjavanja i prevrtanja stijena, rotacijskih i translacijskih klizanja te tečenja različitih materijala“.

Klizanje je proces otkidanja pa zatim translacijskog ili rotacijskog pomicanja mase preko stabilne podloge. Pokreti se događaju po jasno, a katkad nejasno izraženoj kliznoj plohi. Kretanje mase na ili uz padinu (klizanje) može biti polagano i jedva zamjetno u vremenu, ali može biti i vrlo brzo i razarajuće.

 

Vrste klizišta

 

Klizišta su vrlo raznovrsne pojave po obliku i veličini pokrenute mase, načinu, brzini gibanja i drugim značajkama. Prema geološkoj građi u kojoj se javljaju, mozemo ralikovati nestabilnosti u tlu i u stijenskoj masi. U tlu razlikujemo sljedeće tipove nestabilnosti:

 

  • Puzanje
  • Klizanje
  • Tečenje materijala niz kosine
  • Slom kroz kvazihomogenu stijensku masu
  • Slom po diskontinuitetima i klinasti slom
  • Složeni slom

U stijeni razlikujemo sljedeće mehanizme sloma stijenskih kosina:

 

  • Blokovsko klizanje i slom prevrtanjem
  • Lomljenje i izbacivanje sloja
  • Odroni

 

Odron Stupica

Slika 1. Odron kamenja uz cestu Makarska-Vrgorac

 

 

 

Klizišta

Slika 2. Vrste nestabilnosti u tlu i stijeni

 

U Hrvatskoj su najčešća rotacijska i translacijska klizišta no prevladava i puzanje, a rjeđe tečenje materijala uz padinu dok se kod stijesnkih kosina i padina susrećemo sa svim vrstama nestabilnosti u stijeni.

 

Prema aktivnosti može biti:

 

  • aktivno
  • trenutačno neaktivno
  • reaktivirano
  • neaktivno
  • privremeno umireno
  • trajno umireno
  • stabilizirano
  • reliktno

 

Elementi klizišta

 

Kod rotacijskih klizišta, koja su kod nas najčešća, možemo razlikovati sljedeće elemente klizišta: kruna, vlačne pukotine, nožica, bokovi, klizna ploha, koluvij (pokrenuti materijal).

 

Klizišta-elementi

Slika 3. Elementi klizišta

 

Gdje se pojavljuju klizišta?

 

Iznenađujuća je činjenica za većinu ljudi da se klizišta pojavljuju posvuda u svijetu. Učestalo je mišljenje da su klizišta ograničena na ekstremno strme padine i nepristupačna mjesta. Većina zemalja na svijetu su zahvaćena su na neki način sa klizištima i njihovim utjecajem.
Prenapučenost, potresi, vulkani, šumski požari i drugi mehanizmi te u zadnje vrijeme određene ljudske aktivnosti, su samo neki od ključnih uzroka pojave klizišta.
Klizišta se mogu pojaviti na zemlji, ali i ispod mora; u tlu i u stijenskoj masi; na uređenim i izgrađenim područjima i na prirodnim netaknutim padinama itd.

 

Klizište LaConchia

Slika 4. Klizište La Conchita u Kaliforniji

 

Što uzrokuje klizišta?

 

Dvije su osnovne kategorije uzroka: prirodni i ljudski. Ponekad se pojavljuju kombinacijom i jednog i drugog.

Kada govorimo o prirodnim uzrocima klizanja razlikujemo tri osnovna uzroka:

 

  • voda
  • seizmička aktivnost
  • vulkanska aktivnost

Saturacija tla vodom je primarni uzrok aktivacije klizišta, a može se formirati tijekom intezivnih oborina, otapanja snijega, promjenama u režimu podzemnih voda uz obalu (mora, jezera i rijeka). Klizišta i poplave su stoga usko povezani.

 

Klizište Mameyes

Slika 5. Mameyesovo klizište 1985, Puerto Rico (Slika Randall Jibson). Klizište je uništilo 120 kuća i ubilo najmanje 129 ljudi. Klizište je potaknula tropska oluja koja je proizvela jake oborine

 

Povećanje stanovništva (nažalost ne u Hrvatskoj), urbanizacijomi i širenjem na neizgrađena područja (širenje gradova) uzrokuje pojavu novih klizišta – mijenja se postojeći režim podzemnih voda, destabiliziraju se padine (potkopavanje, neadekvatna oborinska odvodnja itd.), uklanjanja se postojeća vegetacija. Osim navedenog čest je i slučaj izvedbe prestrmih zasjeka te se potkopava padina ili se nasipava postojeći teren čime se opterećuje postojeća stabilna padina te se ista na taj način destabilizira.

 

I za kraj….

 

Utjecaji i posljedice klizišta na okoliš i stanovništvo su značajni. Ona su jedna od najkompleksnijih, a time i najpopularnijih, tema u geotehničkom inženjerstvu. Nisu do kraja istražena, često su nepredvidiva, a posljedice koje ostavljaju su nezamislive. Kako bi se pristupilo sanaciji klizišta potrebno je klizišta, ili potencijalna klizišta, najprije istražiti za što je potreban angažman stručnjaka koji po provedenim geotehničkim istraživanjima i ispitivanjima izrađuje projekt sanacije.

Više o pojedinim tipovima klizišta, o načinima sanacije te našim projektima sanacije klizišta čitati ćete u sljedećim blogovima.

Do tada za bilo kakva pitanja ili savjete slobodno nam se obratite!

 

PRETPLATITE SE NA NAŠ NEWSLETTER!

Budite prvi koji će dobiti najnovije obavijesti i ekskluzivni sadržaj direktno u svoj inbox.