Geotehnički istražni radovi na željezničkoj pruzi M104 Novska – Tovarnik – DG, dionica Sibinj – Slavonski Brod
Željeznička pruga M104 sastavni je dio magistralne pruge koja je u doba Jugoslavije povezivala gradove Ljubljanu, Zagreb i Beograd. Navedeni pravac građen je u dionicama u razdoblju od 1849. do 1897. u doba najvećeg razvoja željezničke infrastrukture u svijetu u 19. stoljeću.

Dionica Slavonski Brod – Sibinj najprije je izgrađena kao jednokolosječna pruga 1889., dok je drugi kolosijek nadograđen 1929. godine. Obzirom da svojim pravcem prati dolinu rijeke Save, pruga je iznimno povoljnih karakteristika te vlakovi njome prometuju brzinama do 160 km/h. Zadnja rekonstrukcija i modernizacija navedene dionice izvedena je 1984. god. Trenutna brzina na dionici Slavonski Brod – Sibinj je 60 km/h.

Za potrebe pojačanog održavanja navedene dionice proveli smo geotehničke istražne radove. Istražni radovi za navedenu dionicu sastojali su se od:
- Geološke i geotehničke prospekcije šireg područja
- Istraživačkog bušenja
- Iskopa sondažnih jama
- Inženjerskogeološkog kartiranja terena, determinacije bušaćih jezgri i sondažnih jama
- Ispitivanja dinamičkim penetrometrom (DCP)
- Ispitivanja dinamičkom pločom
- Laboratorijskih ispitivanja
- Geofizičkih ispitivanja (georadar)
- Obrade podataka ranijih istraživanja

U svrhu utvrđivanja geotehničkih značajki lokacije i temeljnog tla izvedeno je 8 istražnih bušotina u nožici nasipa željezničke pruge na dubinama od 6,0 m. U sklopu bušotina izveden je i standardni penetracijski test (SPT).

Duž cijele dionice na oba kolosijeka pruge iskopane su sondažne jame za potrebe utvrđivanja značajki gornjeg ustroja željezničke pruge. Sondažne jame kopane su između dva praga do dubine nasipa. U sklopu sondažnih jama na vrhu tamponskog sloja i posteljice izvedeno je ispitivanje dinamičkom pločom za utvrđivanje zbijenosti navedenih slojeva.

Iz sondažnih jama su za laboratorijska ispitivanja uzeti uzorci: tamponskog sloja, posteljice i temeljnog tla nasipa. Ukupno je izvedeno 36 sondažnih jama i 72 ispitivanja dinamičkom pločom duž trase.
Uz neposrednoj blizini sondažnih jama izvedeno je DCP ispitivanje za utvrđivanje značajki slojeva gornjeg i donjeg ustroja željezničke pruge. DCP ispitivanje rađeno je do maksimalne izvedive dubine odnosno 2,2 m. Ukupno je izvedeno 36 ispitivanja dinamičkim penetrometrom (DCP) duž trase.

Duž cijele duljine oba kolosijeka provedeno je geofizičko ispitivanje georadarom. Georadar je postavljen na kolica izrađena po mjeri za vožnju po tračnicama te se ispitivanje odvija guranjem kolica normalnom brzinom hodanja duž cijele dionice.
Rezultati ispitivanja georadarom prikazali su položaj zastornih uvala nastalih dugogodišnjim korištenjem pruge. Georadarsko ispitivanje na istraživanom području provedeno je u ukupnoj duljini od 17.212,0 m.

Provedenim istražnim radovima utvrđene su geotehničke značajke slojeva gornjeg ustroja željezničke pruge, debljine slojeva i značajke temeljnog tla ispod nasipa, zbijenost tamponskog sloja i posteljice te položaj nastalih zastornih uvala.
