Klizišta

Klizišta

Svi smo čuli za klizišta. Uglavnom u negativnom tonu jer se u vijestima spominju uz materijalne i ljudske žrtve. U zadnje vrijeme se zbog ekstremnih hidroloških uvjeta na relativno malom području i u relativno kratkom vremenu aktiviraju mnogobrojna klizišta pa se spominju u vijestima sve češće.

No, što su točno klizišta? Kako nastaju i koji su najčešći uzroci? Koje su vrste klizišta?
Odgovore na ova pitanja i druge činjenice vezane uz kilzišta pročitajte u našem blogu.

Što su klizišta?

Aktiviranje klizišta uzrokuje velike materijalne štete, a izravno ili neizravno ugrožava i lokalnu zajednicu. Javljaju se na ili uz padinu, a padine su najčešći morfološki oblici na Zemlji.

Prema Crudenu (1991) “ Klizanje je gibanje mase stijena, debrisa ili tla niz kosinu, što podrazumijeva sve tipove gravitacijskih gibanja masa tla i masa stijena, od odronjavanja i prevrtanja stijena, rotacijskih i translacijskih klizanja te tečenja različitih materijala“.

Klizanje je proces otkidanja pa zatim translacijskog ili rotacijskog pomicanja mase preko stabilne podloge. Pokreti se događaju po jasno, a katkad nejasno izraženoj kliznoj plohi. Kretanje mase na ili uz padinu (klizanje) može biti polagano i jedva zamjetno u vremenu, ali može biti i vrlo brzo i razarajuće.

Vrste klizišta

Klizišta su vrlo raznovrsne pojave po obliku i veličini pokrenute mase, načinu, brzini gibanja i drugim značajkama. Prema geološkoj građi u kojoj se javljaju, mozemo razlikovati nestabilnosti u tlu i u stijenskoj masi. U tlu razlikujemo sljedeće tipove nestabilnosti:

• Puzanje
• Klizanje
• Tečenje materijala niz kosine
• Slom kroz kvazihomogenu stijensku masu
• Slom po diskontinuitetima i klinasti slom
• Složeni slom

U stijeni razlikujemo sljedeće mehanizme sloma stijenskih kosina:

• Blokovsko klizanje i slom prevrtanjem
• Lomljenje i izbacivanje sloja
• Odroni

U Hrvatskoj su najčešća rotacijska i translacijska klizišta no prevladava i puzanje, a rjeđe tečenje materijala uz padinu dok se kod stijesnkih kosina i padina susrećemo sa svim vrstama nestabilnosti u stijeni.

Prema aktivnosti može biti:

• aktivno
• trenutačno neaktivno
• reaktivirano
• neaktivno
• privremeno umireno
• trajno umireno
• stabilizirano
• reliktno

Elementi klizišta

Kod rotacijskih klizišta, koja su kod nas najčešća, možemo razlikovati sljedeće elemente klizišta: kruna, vlačne pukotine, nožica, bokovi, klizna ploha, koluvij (pokrenuti materijal).

Gdje se pojavljuju klizišta?

Iznenađujuća je činjenica za većinu ljudi da se klizišta pojavljuju posvuda u svijetu. Učestalo je mišljenje da su klizišta ograničena na ekstremno strme padine i nepristupačna mjesta. Većina zemalja na svijetu su zahvaćena su na neki način sa klizištima i njihovim utjecajem.
Prenapučenost, potresi, vulkani, šumski požari i drugi mehanizmi te u zadnje vrijeme određene ljudske aktivnosti, su samo neki od ključnih uzroka pojave klizišta.
Klizišta se mogu pojaviti na zemlji, ali i ispod mora; u tlu i u stijenskoj masi; na uređenim i izgrađenim područjima i na prirodnim netaknutim padinama itd.

Što uzrokuje klizišta?

Dvije su osnovne kategorije uzroka: prirodni i ljudski. Ponekad se pojavljuju kombinacijom i jednog i drugog.

Kada govorimo o prirodnim uzrocima klizanja razlikujemo tri osnovna uzroka:

• voda
• seizmička aktivnost
• vulkanska aktivnost

Saturacija tla vodom je primarni uzrok aktivacije klizišta, a može se formirati tijekom intezivnih oborina, otapanja snijega, promjenama u režimu podzemnih voda uz obalu (mora, jezera i rijeka). Klizišta i poplave su stoga usko povezani.

Povećanje stanovništva (nažalost ne u Hrvatskoj), urbanizacijomi i širenjem na neizgrađena područja (širenje gradova) uzrokuje pojavu novih klizišta – mijenja se postojeći režim podzemnih voda, destabiliziraju se padine (potkopavanje, neadekvatna oborinska odvodnja itd.), uklanjanja se postojeća vegetacija. Osim navedenog čest je i slučaj izvedbe prestrmih zasjeka te se potkopava padina ili se nasipava postojeći teren čime se opterećuje postojeća stabilna padina te se ista na taj način destabilizira.

I za kraj….

Utjecaji i posljedice klizišta na okoliš i stanovništvo su značajni. Ona su jedna od najkompleksnijih, a time i najpopularnijih, tema u geotehničkom inženjerstvu. Nisu do kraja istražena, često su nepredvidiva, a posljedice koje ostavljaju su nezamislive. Kako bi se pristupilo sanaciji klizišta potrebno je klizišta, ili potencijalna klizišta, najprije istražiti za što je potreban angažman stručnjaka koji po provedenim geotehničkim istraživanjima i ispitivanjima izrađuje projekt sanacije.

Više o pojedinim tipovima klizišta, o načinima sanacije te našim projektima sanacije klizišta čitati ćete u sljedećim blogovima.

Do tada za bilo kakva pitanja ili savjete slobodno nam se obratite!