Sanacija odrona – Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica nalazi se na jugoistočnom rubu središnje Hrvatske, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Smještena u dolini Une, podno istočnih obronaka Zrinske gore i njezinog pobrđa što je okružuje sa zapada i sjevera.
Hrvatska Kostajnica je grad, čije ime se prvi puta spominje 1240. godine, a tragovi o postojanju naselja sežu do rimskog doba. Ime Kostajnice nastalo je od riječi kostanj – kesten, kojim obiluju okolne šume.

Slika 1. Hrvatska Kostajnica
Odron stijenske mase
U ranim jutarnjim satima 11.03.2018. sa brda Djed iznad obiteljskih kuća u ulici Davora Trstenjaka, uz sjeveroistočni rub šetališta Dr. Franje Tuđmana i korito rijeke Une, došlo je do stijenskog odrona.

Slika 2. Odron stijenske mase u ulici Davora Trstenjaka
Obujam pokrenutih odrona iza kuća iznosi cca 500 m3, a iza istih su ostali znatni prevjesi stijenske mase koji uvjetuju potencijalni odron od još cca. 500 m3 materijala u prevjesu.
S obzirom da potencijalni odroni neposredno ugrožavaju stambene kuće i prateće objekte u podnožju uzvisine predviđena je sanacija odrona za koju smo proveli geotehničke istražne radove i izradili glavni projekt sanacije.

Slika 3. Prevjes stijenske mase
Geotehnička istraživanja i ispitivanja
Za potrebu izrade geotehničkog elaborata provedeni su geotehnički i inženjerskogeološki radovi, a obuhvatili su geotehničku prospekciju i inženjerskogeološko kartiranje stijenskih odrona. U sklopu inženjerskogeološkog kartiranja lokacije provedena je i geološka prospekcija šireg predmetnog područja sa osvrtom na morfologiju i aktivne geomorfološke procese.
Provedenim istraživačkim radovima određene su zastupljene inženjerskogeološke jedinice na istraživanoj lokaciji te njihove inženjerskogeološke značajke. Za stijensku masu utvrđene su najvažnije značajke pukotinskih sustava, utvrđen je razmak među pojedinim pukotinama, zapunjenost diskontinuiteta i stanje diskontinuiteta.

Slika 4. Stereografska projekcija sa prikazom mjerenih diskontinuitetnih sustava
Provedenim istraživanjima i ispitivanjima uočene su sljedeće potencijalne nestabilnosti:
- odron stijenske mase u prevjesu obujma cca. 500 m3, na jugoistočnom dijelu stijenske kosine iznad postojećeg odrona,
- osipanje i odroni odronutog materijala – sipara na prirodnoj padini u podnožju kosine i
- odroni blokova u prevjesu obujma do 2,0 m3 neposredno iznad postojeće stambene objekte

Slika 5. Utvrđene nestabilnosti stijenske mase
Sanacija odrona
Temeljem izrađenog geotehničkog elaborata pristupilo se izradi glavnog projekta u sklopu kojeg je obrađena sanacija odrona. Sanacija se provodi u tri zone: zona prevjesa uz postojeće objekte, zona prevjesa iznad pokrenutog odrona i zona ispod pokrenutog odrona.

Slika 6. Sanacija odrona
Sanacija nestabilnog prevjesa neposredno uz postojeće objekte provesti će se ugradnjom mlaznog betona u tri sloja debljine 5,0 cm i samobušivih sidara nosivosti 36,0 t. Utvrđene udubine popuniti će se izvedbom armiranobetonskih jastuka od armaturnih mreža Q-188 i mlaznog betona. Prethodno izvedbi mjera sanacije provesti će se ručno čišćenje lica kosine od olabavljenih blokova i kamenja mase do 50,0 kg.
S obzirom na njegovu veličinu, prevjes stijenske mase iznad pokrenutog odrona neće se osigurati već je predviđeno njegovo uklanjanje i profiliranje stijenske kosine u nagibu 3V:1H. Predviđeno je uklanjanje već odronjenih blokova nakon čega se pristupa pažljivom uklanjanju. Stijenski prevjes će se uklanjati u fazama, pri čemu najveći dopušteni volumen stijenskog bloka u pojedinoj fazi iznosi 5,0 m3. Prije uklanjanja prevjesa izraditi će tehničko tehnološki elaborat uklanjanja prevjesa.
Osiguranje od mogućih odrona tijekom uklanjanja prevjesa i eventualnih drugih odrona uključuje izvedbu barijere za zaštitu od odrona s mogućom apsorpcijom energije (energetskim kapacitetom) od 3000,0 kJ, visine H=5,0 m i duljine L=50,0 m u podnožju kosine.

Slika 7. Osiguranje od mogućih odrona – barijera za zaštitu od odrona
