Karotažna mjerenja u bušotinama
Geotehnička i hidrogeološka istraživanja provode se u cilju utvrđivanja karakteristika temeljnog tla i vodonosnih sustava u koje spadaju karotažna mjerenja u bušotinama.
Karotažna mjerenja su geofizička mjerenja u bušotinama koja opisuju fizikalna svojstva izbušenog tla i stijene, a povezana su s geološkim i petrološkim svojstvima. Najčešće mjerenja fizikalna svojstva su električna otpornost, spontani potencijal, gustoća, brzina rasprostiranja seizmičkih valova, prirodna radioaktivnost, temperatura, kaliper, inklinacija, itd.
Postupak mjerenja
Karotažna mjerenja u bušotinama provode se pomoću posebnih sondi koje su spuštaju u bušotinu. Sonde prolaskom kroz bušotinu detaljno bilježe podatke koji se kasnije obrađuju i prikazuju u obliku karotažnog profila.
Sonde se spuštaju, odnosno dižu konstantnom brzinom pomoću elektro motora. Prilikom mjerenja potrebno je pratiti napredovanje sonde, odnosno osigurati da ne zapinje u stijenskoj bušotini. Većina karotažnih mjerenja izvodi se u nezacijevljenim bušotinama, specifična je temperaturna karotaža koja se provodi u zacijevljenim bušotinama.
Primjena karotažnih mjerenja
Najčešće korištena karotažna mjerenja u geotehničke svrhe su:
- Gustoća
- Brzina rasprostiranja seizmičkih valova
- Spontani potencijal
- Električna otpornost
- Snimanje stijenki bušotine
Karotažna mjerenja gustoće i brzine rasprostiranja seizmičkih valova daju nam uvid u fizikalno-mehaničke karakteristike temeljnog tla te su ova mjerenja naročito važna u krškim terenima gdje su česte vertikalne i lateralne promjene fizikalno-mehaničkih karakteristika. U krškom području karotažna mjerenja spontanog potencijala i električne otpornosti daju nam podatke o razlomljenim zonama unutar stijenske mase i zonama većeg dotoka podzemne vode. Prilikom provedbe istražnih radova vrlo je bitno detaljno opisati zone velikog dotoka podzemne vode radi ispravnog odabira metode zaštite građevne jame. Snimanjem stijenki bušotine utvrđujemo stanje, zijev, ispunu, orijentaciju diskontinuiteta te blokovitost stijenske mase.
Najčešće korištena karotažna mjerenja u hidrogeološke svrhe su:
- Spontani potencijal
- Električna otpornost
- Prirodna radioaktivnost
- Temperatura
- Kaliper
- Snimanje stijenski bušotine
Karotažnim mjerenjima spontanog potencijala i električne otpornosti utvrđujemo zone veće propusnosti i toka podzemne vode, odnosno slojeve šljunka i pijeska između glinovitih slojeva ili horizont raspucanih karbonata. Karotažnim mjerenjima prirodne radioaktivnosti utvrđujemo litološke granice te dobivamo kvantitativnu procjenu zaglinjenja formacije. Temperaturnim karotažnim mjerenjima utvrđujemo temperaturu podzemne vode, kao i geotermalni gradijent. Temperaturna karotaža također služi i za utvrđivanje kvalitete cementacije zaštitnih kolona. Karotažnim mjerenjima kaliperom utvrđujemo promjer bušotine te u slučaju krških područja potvrđuje nam postojanje kaverni. Snimanjem stijenski bušotine utvrđujemo stanje, zijev i ispunu stijenski bušotine u krškim područjima. Također, nakon ugradnje konstrukcije zdenca istu je potrebno snimiti da bi se utvrdilo stanje konstrukcije nakon osvajanja bušotine i testiranja zdenca.
Zaključak
Karotažna mjerenja daju nam detaljniji i kvalitetniji uvid u podzemlje, stanje temeljnog tla i hidrogeološke karakteristike tla i stijena. Primjenom ovih geofizičkih mjerenja racionaliziraju se troškovi istražnih radova bez gubljenja kvalitete pridobivenih podataka.
Hidrogeološki istražni radovi nezamislivi su bez primjene karotažnih mjerenja u bušotinama pomoću kojih dobivamo precizne i kvalitetne podatke o litološkim granicama, karakteristikama vodonosnika i glavne parametre za projektiranje zdenaca.
Pročitajte više: Geofizička ispitivanja
