Jadranska magistrala – jedna od najljepših cesta koja je promijenila Hrvatsku
Nakon drugog svjetskog rata većina priobalnih naselja i gradova na Jadranskom moru bila je povezana samo morskim putem. Postojala je prava potreba za cestovnim povezivanjem.
Gradnja magistrale počinje već tijekom drugog svjetskog rata i traje do 1965. godine. Cesta se proteže od Slovenskog primorja na sjeveru pa sve do juga Crne gore. Ukupne je duljine 1006 km, većim dijelom se proteže na području Hrvatske, 818 km. Danas se jadranska magistrala većim dijelom sastoji od državne ceste D8, dok su manjim dijelom u Istri to ceste D66 i D75.
Projekt jadranske magistrale izradio je Inženjerski zavod iz Zagreba. Tijekom projektiranja glavne smjernice bile su povezati što više dužobalnih naselja i gradova sa što manjim troškovima. Osnovne karakteristike prometnice: širina kolnika od 8 do 8,5 m te maksimalni usponi 5-6%.
Veličini ovog projekta svjedoči to što je tijekom izgradnje bilo angažirano preko 10 tisuća radnika i gotovo 300 inženjera i tehničara. Ukupno je iskopano preko 6 milijuna kubičnih metara materijala, većinom miniranjem te je u tu svrhu utrošeno preko dvije tisuće tona eksploziva. U gradnji je sudjelovala i vojska. Most Bistrine u blizini Stona dugačak 482 metra izgrađen u svega 10 mjeseci čime je postignut svjetski rekord.
Duž trase podignuto je 26 mostova raspona od 5 do 20 metara i 13 mostova dužih od 50 metara. Mostovi od 30 do 600 metara ukupno su dugi 3734 metra.
Zanimljivo je da je naftni gigant Shell ponudio financirati izgradnju cijele jadranske magistrale uz uvjet dobivanja dvadesetogodišnje koncesije za naplatu cestarine i monopol nad benzinskim postajama duž cijele obale.
Nakon svečanog otvorenja cijele jadranske magistrale 30. svibnja 1965. godine uslijedio je nagli razvoj cijele hrvatske obale. Strani i domaći turisti u velikom broju posjećuju obalu i većinom se voze jadranskom magistralom. Duž ceste grade se brojne kuće, vikendice, hoteli, moteli, odmorišta pa čak i cijela nova naselja. Magistrala potiče i masovnu selidbu stanovništva iz unutrašnjosti Dalmacije prema obali u potražnji za poslom.
Izgradnjom “Dalmatine” – autoceste A1, jadranska magistrala značajno gubi promet koji se seli na moderniju i bržu autocestu. Od Nakon drugog svjetskog rata većina priobalnih naselja i gradova na Jadranskom moru bila je povezana samo morskim putem. Postojala je prava potreba za cestovnim povezivanjem. za zaljubljenike u vožnju.
Automobilisti i motoristi iz čitavog svijeta proglasili su ju jednom od 10 najlijepših cesta na svijetu. Uz taj prestiž dolazi i crna strana priče. Jadranska magistrala je i među najopasnijim cestama na svijetu. Na njoj se nalazi mnogo izuzetno oštrih zavoja i u njenom podnožju su smrtonosne litice.
Ove godine jadranska magistrala dobila je i jednu novu dionicu, Pelješki most. Najveći hrvatski infrastrukturni projekt koji konačno teritorijalno objedinjuje Hrvatsku i dubrovačko primorje cestovno povezuje s ostatkom zemlje.
Pročitajte više: Stručna ekskurzija na Pelješac
