Geološki 3D model
Kako bi se povećala kvaliteta projektne dokumentacije kroz detaljnu pripremu, uvid u problematične situacije te ostala tehnička rješenja, izrađujemo geološke 3D modele.
Što je geološki 3D model?
Geološki 3D model predstavlja prostorni prikaz strukture temeljnog tla na promatranom području. Koristi se kao podloga za izradu geotehničkog projekta, a omogućava jasniju i detaljniju vizualizaciju geoloških uvjeta lokacije.
Geološki 3D model izrađuje se temeljem geotehničkih podataka koji se dobivaju provedbom geotehničkih istražnih radova pri čemu uobičajeno se koriste istraživačke bušotine, sondažni raskopi, geofizička ispitivanja, CPTU ispitivanja, inženjerskogeološko kartiranje terena i dr.
Izrada geološkog 3D modela
Izrada modela je proces integracije prikupljenih i obrađenih podataka u jedinstvenu cjelinu. Sva provedena istraživanja definirana su X, Y i Z koordinatama pri čemu Z koordinata predstavlja vrh provedenog istraživanja. Dodatne vrijednosti Z koordinata (dubine) utvrđuju se obradom podataka, a predstavljaju slojeve temeljnog tla na poziciji istraživanja.
Nakon definiranja dubina slojeva na svim pozicijama istraživanja pristupa se određivanju njihovog pružanja između pozicija istraživanja. Za definiranje točnog pružanja slojeva koriste se geomorfološke karakteristike područja koje se utvrđuju geološkim kartiranjem.
U sklopu svakog projekta definira se koji će se geološki slojevi prikazati u modelu. U određenim projektima dovoljna je izrada pojednostavljenog 3D modela npr. modeliranje samo stijenske podloge u slučaju kada je predviđeno temeljenje građevine direktno na stijenskoj masi.
U određenim projektima potrebno prikazati sve slojeve temeljnog tla npr. za izvedbu građevne jame u slojevima bitno različitih karakteristikama.
Izrađeni modeli koriste se kao podloga za izradu geotehničkog projekta odnosno za postavljanje optimalnog tehničkog rješenja i provedbu analiza. Kod izrazito kompleksne geološke građe gdje je prisutno više geotehničkih ili geoloških jedinca, a koje imaju različitu orijentaciju i nagib izrada početnog 3D geološkog modela uvelike olakšava i ubrzava izradu 2D inženjersko geoloških profila s velikom točnošću bez uobičajene interpolacije koja je neizbježna kod klasičnog 2D geološkog modeliranja.
Primjer geološkog 3D modela
Za potrebu izrade glavnog projekta osiguranja građevne jame i temeljenja stambeno poslovnog kompleksa u predjelu Belveder – Rastočine u gradu Rijeci izrađen je geološki 3D model kao podloga za izradu projekta. U sklopu projekta predviđena je izvedba podzemne garaže i trgovačkog centra te četiri stambena nebodera. Najveća dubina buduće građevne jame iznosi 18,0 m.
Geotehnički istražni radovi sastojali su se od istražnog bušenja, inženjerskogeološke determinacije i klasifikacija jezgre, laboratorijskog ispitivanja uzoraka i inženjerskogeološko kartiranja područja. Izvedeno je ukupno 20 istražnih bušotina, dubina od 10,0 do 30,0 m, ukupne duljine 390,0 m.
Na temelju rezultata istražnog bušenja ustanovljeno je da lokaciju izgrađuju naslage pokrivača i podloge. Pokrivač čini nabačaj, crvenica, deluvij i eluvij, a nalaze se u sredini promatranog područja. Podlogu čini fliš i vapnenci koji se nalaze ispod naslaga pokrivača te kao izdanci na rubovima područja. Na temelju rezultata istražnog bušenja utvrđen je rasjedan kontakt između vapnenaca i fliša. Također, na lokaciji su utvrđeni i poprečni rasjedi duž kojih je došlo do pomaka naslaga u podlozi.
Utvrđivanjem složenih geoloških uvjeta lokacije pristupilo se izradi 3D geološkog modela s ciljem jasnije vizualizacije geoloških uvjeta lokacije. S obzirom na budući zahvat pristupilo se izradi modela koji će prikazati pružanje i dubinu pokrivača (za potrebe projekta temeljenja) te pružanje rasjednih zona koje razdvajaju vapnence i fliš (za potrebe projekta osiguranja građevne jame).
Prije izrade 3D geološkog modela izrađen je osnovni teren lokacije temeljem dobivene geodetske podloge.
Nakon izrade osnovnog terena izvršeno je pozicioniranje izvedenih bušotina na osnovni model te je određena dubina kontakta pokrivača i podloge u bušotinama. Na modelu je dodatno definiran rub pokrivača s obzirom da su na tom dijelu utvrđeni stijenski izdanci. Temeljem toga izrađen je model pokrivača.
Nakon definiranja pokrivača određena je dubina rasjednih kontakata u bušotinama, a na modelu su dodatno definirani parametri pružanja rasjeda dobiveni kartiranjem loacije. Temeljem toga izrađen je model sa prostornim pružanjem rasjeda na lokaciji.
Modeliranjem pokrivača i rasjednih zona dobio se uvid u prostorne geološke uvjete lokacije čime se omogučilo jednostavnije uočavanje potencijalnih problematičnih situacija u fazi izrade projekta osiguranja građevne jame i temeljenja građevine.
