Geološka građa Istre
Što je uopće geologija?
Geologija je znanost o Zemlji, stijenama koje je sačinjavaju i procesima koji je mijenjaju tijekom povijesti.
Geologija prikazuje povijest Zemlje preko zakonitosti o tektonici ploča, evolucije i klime kakva je bila u prošlosti.
Geologiju je važno poznavati pri istraživanjima minerala i mineralnih sirovina te njihovoj eksploataciji, pri proučavanju klimatskih promjena, pri istraživanju vodnih resursa te za sprječavanje potencijalnih prirodnih hazarda.
Povijest geoloških istraživanja Istre
Geološka građa Istre je tijekom povijesti proučavana od strane mnogih geologa i istraživača, posebice talijanskih i austrijskih koji su od sredine 19. stoljeća publicirali radove svojih istraživanja diljem Istre i većine otoka.
Do danas je izdano više geoloških karata na kojima je prikazana geološka građa Istre. Prvu poznatu geološku kartu je izradio Federico Sacco, 1923, Geološka karta Istre (Schema geologico dell’ Istria) u mjerilu 1:200000. Kasnije je geološka građa Istre temeljem rezultata istraživanja u 60-tim godinama 20. stoljeća prikazana na ukupno šest listova Osnovne geološke karte SFRJ u mjerilu 1:100000. Rezultati najnovijih istraživanja su prikazani na litostratigrafskoj karti Istarske županije u mjerilu 1:100000, izdane 2012. Godine od strane Hrvatskog geološkog instituta.
Slika 1. Prva geološka karta Istre (Schema geologico dell’ Istria), Federico Sacco, 1923.
Geološka građa Istre
Istra pripada Jadranskoj karbonatnoj platformi te je građena od plitkovodnih karbonatnih naslaga sa naslagama raspona starosti od mlađe jure do paleogena. Nakon emerzije u gornjoj kredi, transgresijom se talože foraminiferski vapnenac, a produbljivanjem okoliša i klastične paleogenske naslage u obliku fliša.
Istarski poluotok zauzima površinu od 3476 km2 kojeg dijele tri države, Hrvatska, Slovenija i Italija. Istru reljefno predstavljaju valoviti ravnjak, kompozitne doline i obale različitog pružanja te brdski prostor u obliku više strukturnih stepenica Ćićarije s unutrašnjim padinama Učke. Geološka građa Istre se može poistovjetiti pučkom podjelom Istre na Bijelu, Sivu i Crvenu, a koja prikazuje morfološku raznolikost i različite geološke specifičnosti područja. Bijela Istra predstavlja izdignuto, okršeno kamenito područje Učke i Ćićarije građeno od okršenih krednih i paleogenskih vapnenaca. Siva Istra predstavljena je depresijom zapunjenom fliškim materijalom dok Crvena Istra predstavlja jugozapadni i zapadni dio Istarskog poluotoka, a svoju boju duguje količini zemlje crvenice koja prekriva zaravan izgrađen od jurskih i krednih karbonatnih stijena.
Slika 2. Podjela Istre na bijelu, sivu i crvenu
Eksploatacija i uporaba mineralnih sirovina Istre
Geološka građa Istre je svojim različitim litotipovima tijekom povijesti izazivala interes ljudi upravo zbog svoje ljepote i geotehničkih osobina što je uvjetovalo vrlo čestu eksploataciju i uporabu Istarskog arhitektonsko-građevnog (AG) kamena. Najpoznatiji i najcjenjeniji AG kamen u Istri je „Kirmenjak“, gornjojurske starosti te gornjokredni „Istarski žuti“ ili „Kanfanar“. Najpoznatiji objekti nastali eksploatacijom Istarskog kamena tijekom Rimskog doba su Herkulova vrata i Arena u Puli, dok je u Bizantsko doba izgrađena i Eufrazijeva bazilika u Poreču. Istarski AG kamen se za vrijeme Mletačke Republike eksploatirao za potrebe izgradnje brojnih velebnih palača, klesanih ukrasa, skulptura i pristaništa u Veneciji (Duždova palača, Cadore, crkva Sv. Zacarie i Ponte di Rialto), a dolaskom Austrougarske Monarhije na vlast, istarski kamen se prenosi i u unutrašnjost Europe (Beč, Budimpešta, Prag). Danas je kamen iz istarske regije poznat i cijenjen na cjelokupnom svjetskom tržištu. Osim AG kamena, u Istri se vršila i eksploatacija mineralnih sirovina (ugljen, boksit, kvarcni pijesak).
Slika 3. Litostratigrafska karta Istre
