Primjena bespilotnih zrakoplovnih sustava i 3D modela pri izradi projekata sanacije stijenskih pokosa
Zahtjevi za sve bržim projektiranjem i izvođenjem radova u građevinarstvu, posebno kada je riječ o prometnim građevinama i infrastrukturnim projektima, doveli su do potrebe za bržim i točnijim metodama snimanja terena i obrade podataka.
Jedna od novijih tehnologija koja se koristi zadnjih petnaestak godina je tehnologija oblaka točaka (eng. point cloud). Riječ je o skupu točaka poznatih prostornih koordinata koje u digitalnom obliku realno prikazuju objekt snimljen 3D laserskim skenerom, pametnim telefonom, kamerom ili uz pomoć bespilotne letjelice.
Slika 1. Oblak točaka stijenskog pokosa
Kod prometnica cestovne ili željezničke infrastrukture, često su predmet zaštite visoki i nepristupačni pokosi te je dobivanje kvalitetnih geodetskih podloga za projektiranje problem s kojim se inženjeri često susreću. Primjenom navedene tehnologije može se na brz način dobiti adekvatna podloga koja je temelj za daljnja istraživanja (izrada 3D modela, inženjerskogeološka i geotehnička prospekcija, obračun količina i sl.) i izradu projektne dokumentacije.
Upotreba bespilotnih letjelica pri snimanju pokosa
U posljednjih nekoliko godina bespilotne letjelice (eng. drone) sve se više koriste u različitim granama inženjerstva. Jedna od njihovih temeljnih funkcija je nadlijetanje i opservacija većih površina i denivelacija terena. Takve letjelice, obično opremljene kvalitetnom kamerom, idealan su alat za snimanje objekata poput nepristupačnih i visokih pokosa.
Slika 2. Bespilotni zrakoplovni sustav (dron)
Bespilotnim zrakoplovnim sustavom uobičajeno se upravlja preko daljinskog upravljača spojenog na tablet ili pametni telefon na kojem se prikazuju podaci o letjelici za vrijeme leta: visina, koordinate, brzina leta i sl. te se uživo prenosi slika sa kamere letjelice u stvarnom vremenu. Kamera je na letjelicu prihvaćena preko stabilizatora koji joj omogućuje da u svakom trenutku bude usmjerena u željenom smjeru. Korištenjem daljinskog upravljača moguće je kameru zakretati u svim pravcima (horizontalno/vertikalno bez pomicanja same letjelice).
Snimanje pokosa moguće je provoditi sa različitih visina te joj se zadati ruta kojom se može kretati konstantnom brzinom. Na taj način moguće je dobiti mnogo fotografija velike površine s adekvatnim međusobnim preklapanjem (minimalno 60%).
Daljnja obrada fotografija
Razvojem računalne vizualizacije, odnosno računalnih algoritama za prepoznavanje istih oblika fotografija (SfM fotogrametrija) moguće je dobiti trodimenzionalni model određenog objekta uz pomoć raspoloživih programskih paketa. Učitane fotografije programi spajaju koristeći navedene algoritme te se kao krajnji proizvod dobiva 3D model u raznim digitalnim formatima koji su kompatibilni i sa drugim programskim paketima za daljnju obradu.
Primjer teksturiranog 3D modela dobivenog iz fotografija bespilotnog zrakoplovnog sustava prikazan je u nastavku:
Slika 3. Teksturirani 3D model stijenskog pokosa
Na temelju dobivenog modela moguće je generirati razvijeni pogled na pokos te provesti inženjerskogeološku i geotehničku prospekciju istog, kao i odrediti adekvatne mjere osiguranja.
Slika 4. Razvijeni pogled 3D modela sa ucrtanim mjerama sanacije
Može se zaključiti da oblak točaka dobiven ovom metodom snimanja znatno skraćuje vrijeme dajući pritom korisniku znatno više prostornih informacija čime se dobiva bolja i sveobuhvatnija podloga za daljnje projektiranje.
Tvrtka Geotech posjeduje 2 bespilotne letjelice (sa pripadajućim dozvolama i licencama).
Ukoliko imate potrebu za snimanjem nekog nestabilnog stijenskog pokosa slobodno nam se obratite.
Za nedostupna područja bespilotna letjelica je idealno rješenje!
