Intervju – Mirko Grošić
MEET MIRKO GROŠIĆ
Doznajte kako se Mirko Grošić, osnivač Geotecha, snalazi u menadžerskoj i profesorskoj ulozi, kada je zaiskrila ljubav između njega i građevine, kako se odlučio na pokretanje Geotecha te koji su mu planovi za budućnost.
Ljubav prema građevini gajiš još od…?
Pa ljubav prema tehnici i području tehničkih znanosti od malih nogu, a građevinu sam zavolio pred kraj faksa, na 3. godini. Tek tada sam dobio pravi dojam građevinarstva na predavanjima i nakon posjeta gradilišta itd. Geotehnika me fascinirala nakon posjeta jednog gradilišta u Rijeci (građevna jama za garažu Zagrad) s profesorom Željkom Arbanasom, nakon toga sam došao doma i rekao to je to.
Zašto si odabrao baš geotehniku?
Najprije me fascinirala predmetna građevna jama pri posjetu gradilištu. Kasnije kada sam počeo više proučavati geotehniku uvidio sam da je to jedno veliko neistraženo područje koje je izuzetno kompleksno i zahtjevno i zbog čega se rijetko tko odlučuje ići u tom smjeru građevinarstva. To mi je predstavljalo izazov i krenuo sam…
U kojem trenutku si shvatio da želiš pokrenuti vlastitu firmu?
Pa bilo je puno razgovora s prijateljima i kolegama “trebalo bi…”, “bilo bi dobro…” i “mi ćemo…” i vjerujem da je to prisutno kod većine. Bila je to jedna piva u Australiji koja je bila presudna i nakon kojem sam krenuo :). To je tada bila ludost jer sam napuštao super posao i krenuo u nešto nepoznato. Ne mogu reći da postoji neki određeni trenutak. To samo odlučiš i odjednom se nađeš “vani” , sam i ovisiš samo o onome što sam napraviš.
S kakvim si se sve izazovima susreo prilikom pokretanja Geotecha?
Bio je početak 2008., prošla Nova Godina, dao sam već otkaz, predao papire za otvaranje nove firme i onda su mi odbili zahtjev. Tvrtku sam osnovao doma u stanu u kojem sam se tek uselio i koji nije imao niti jedna vrata, nisam imao interneta (kod roditelja sam išao na net gledati mail), imao sam crno bijeli printer (naslovnice projekta sam printao u fotokopirnici za 5kn po stranici, a ostatak sam kopirao u CB), za sastanak sam posuđivao auto od roditelja. Jedan od ključnih poslova koje sam dogovarao pri izlazu i koji mi je trebao osigurati prihod u prvih nekoliko mjeseci tvrtke mi je propao tako da nisam imao niti jedan ugovoren posao. Kada sada to pogledam se nasmijem, ali mi onda uopće nije bilo svejedno.
Kakav si u privatnom životu, a kakav u poslovnom?
Privatno: prije svega obiteljski orijentiran, najviše volim vrijeme provedeno s obitelji, a pogotovo sada dok su djeca još mala. Vesel, pozitivan, pun energije…
U poslu: oprezan, pragmatičan, organiziran, usmjeren prema ciljevima…
Opiši atmosferu na poslu u 3 riječi:
Puno posla, izazova i dobra atmosfera.
Što smatraš svojim najvećim poslovnim uspjehom?
Ponosan sam kada danas pogledam Geotech i kada vidim put koji smo prošli. Jako me veseli, ispunjava i motivira atmosfera među kolegama, smijeh i česte zezancije. Svi su puni energije, pozitivni i proaktivni. Jednostavno sam okružen super ekipom na poslu i to je najveća vrijednost. Tvrtka vrijedi koliko vrijede ljudi. Ja ne bi bio ovdje bez njih.
Osim toga u zadnjih desetak godina puno sam vremena i energije usmjerio i posvetio na podizanje svijesti o geotehnici među arhitektima i inženjerima. Geotehnika nije i ne može biti povlastica samo velikih infrastrukturnih projekta ili drugih velikih investicija. I mislim da smo u tome uspjeli, na dnevnoj bazi dobivamo upite ili nas traže savjete za manje i jednostavnije poslove – od obiteljskih kuća nadalje.
Po čemu se Geotech ističe u odnosu na konkurenciju?
Strast u rješavanju izazova i problematičnih situacija, i to sam, mislim, uspio prenijeti i na djelatnike. Mišljenja sam da je pravi inženjer onaj tko uspješno rješava probleme s kojima se prvi put sreće: pristup problemu, istraživanje do sada nepoznate tematike, određivanje ispravne metodologije i na kraju rješavanje i apliciranje uz zadovoljstvo svih sudionika u gradnji. Za ovo su potrebna ogromna ulaganja u razvoj, edukaciju i to se teško naplati s obzirom na utrošeno vrijeme i energiju. Ali, po meni je to ispravan put i to nas ispunjava. Ne može se reći da si dobar inženjer ako konstantno radiš iste i/ili slične projekte.
Osim toga – inovativnost. Aktivno pratimo i primjenjujemo nove tehnologije, još u začetku. npr. s dronovima i point cloudima, što je sada već standard, počeli smo se bavite već 2012 godine na projektima u Dubrovniku. BIM 3D tehnologiju u projektiranju smo uveli ove godine i tu smo prvi među geotehničarima u Hrvatskoj i među rijetkima u RH uopće. Tu ulažemo i dalje.
Kako uspijevaš uskladiti vođenje vlastitog biznisa sa svojom profesorskom karijerom?
Teško, to mi je zapravo trenutno veliki izazov. Manager sam postao zato što sam stručan u svom poslu i taj dio ne želim napustiti i zanemariti. Osim vođenja tvrtke veliki dio vremena se bavim i strukom, pogotovo razvojem i uvođenjem novih tehnologija i ideja. Dan ima 24 sata i uvijek se nađe vremena, uglavnom navečer ili rano ujutro, da se usavršava.
Kako motiviraš studente na sudjelovanje u nastavi?
Pokušavam im čim više predstaviti i predavati iz projekata iz prakse – da vide koji su to realne situacije o kojima uče iz knjiga. Najčešće uz puno fotografija i videa. Teško je ljude motivirati ako nisu sami motivirani, ali dam sve od sebe da im predavanja budu zanimljiva.
Koji je najveći izazov predavanja na fakultetu, a koji vođenja svojeg biznisa?
Teško je uskladiti privatni život s poslovnim pa dalje naći prave omjere između struke, nastave i znanosti. Najvažniji je balans, a pravi balans je teško uhvatiti i stalno se mijenja.
Tvoj najzahtjevniji poslovni projekt u Geotechu?
Zaštita od blokova u Omišu, građevna jama Zapadni trgovački centar u Rijeci, nova željeznička pruga Križevci-Koprivnica-državna granica, željeznička pruga Makedonija, trenutno radimo na jednom izazovnom turističkom projektu.
U slobodno vrijeme najviše voliš….?
Pa nema baš puno slobodnog vremena uz malu djecu i privatni biznis, ali tih pola sata do sat na dan organiziram najbolje što mogu: čitanje, piva s frendovima, malo sport.
Planovi Geotecha za budućnost?
Usmjeravanje prema kvalitetnim investitorima i projektima, još veći izlazak na strano tržište, podizati kvalitetu i velika ulaganja u razvoj i edukaciju.
