Ostalo

Geološki razvoj Primorske Hrvatske

Geološki razvoj Hrvatske okarakteriziran je intenzivnim tektonskim procesima koji su se mijenjali i odvijali kroz milijune godina. Kao rezultat, površinu Hrvatske čine različite stijene, istaložene i deformirane pod drugačijim okolnostima. No ipak, veliki dio Hrvatske, skoro cijelu Primorsku Hrvatsku, čine karbonatne stijene. Porijeklo ovih karbonata vezano je za Jadransku karbonatnu platformu koja se razvijala u klimatski drugačijim uvjetima i mnogo južnije nego što je danas.  

Razvoj Jadranske karbonatne platforme započinje kao dio Gondvane koja je nekoć činila superkontinent Pangeu. Taloženje pretplatfomrskih naslaga započelo je još u paleozoiku, prije više od 300 milijuna godina, na epiričkoj platformi Gondwane. Tada se još uvijek talože siliciklastične naslage, no ubrzo započinje prvo taloženje karbonata koje se nastavilo s kratkim prekidima sve do eocena, prije otprilike 45 milijuna godina.  

Jadranska karbonatna platforma razvila se kao dio Južnotetijske megaplatforme koja je nastala i odvojila se od šelfa Gondvane kao rezultat tektonizma uvjetovanog srednje trijaskim vulkanizmom. Daljnjom tektonskom dezintegracijom megaplatforme tijekom donje jure razvilo se više karbonatnih platformi, uključujući Jadransku karbonatnu platformu te su bile odvojene dubljim marinskim jarcima, uključujući Jadranskim bazenom. Taloženje plitkovodnih karbonata Jadranske karbonatne platfome nastavilo se kroz cijeli mezozoik dok se platforma polako kretala kroz tropske uvjete do današnjeg položaja. Kraj taloženja naslaga Jadranske karbonatne platforme obilježen je oplićavanjem i regionalnom emerzijom u kasnoj kredi, otkad je dio karbonata ostao emergiran do danas. 

Kontinuirano izdizanje i emerzija uzrokovano izdizanjem Dinarida rezultiralo je početkom taloženja erodiranih naslaga s visokih terena. Time se taloži cijeli niz naslaga istaloženih u različitim okolišima. Među njima su liburnijske naslage, boksiti, foraminiferski vapnenci, prijelazne naslage i fliš istaloženi u paleogenu. Zbog izdizanja ove naslage su istovremeno istaložene u različitim okolišima i dubinama, od dubokog mora do močvara. Stoga, ove naslage odražavaju detaljan razvoj i paleogeografiju područja. Među najmlađim naslagama nalazimo Jelar breče koje sadržavaju fragmente većine starijih naslaga.  

Danas, u holocenu, nastavlja se zapunjavanje mora dok na površini nalazimo aluvijalne naslage transportirane vodenim tokovima. Erozija i taloženje su neprekidni procesi koji i dalje nastavljaju oblikovati površinu i podmorje našeg planeta.  

Analizom stijena, rasjeda, struktura i drugih specifičnih detalja koje ukazuju na način i vrijeme postanka geolozi mogu “dešifrirati” geološki razvoj i na neki način gledati u prošlost, koja seže ne samo u milijunima godina, već i milijardama.  

Sve ove naslage možemo naći u Primorskoj Hrvatskoj. Svake od njih odlikuju karakterističnim sliedovima, teksturama, mineralogijom ili fosilnim sadržajem. Isto tako, različite stijene i sedimenti odlikuju i različitim geotehničkim svojstvima.  Tako naprimjer, svježi mezozojski karbonati zaštićeni od erozije, predstavljaju povoljne stijene u građevini dok recentne  aluvijalne naslage ili pak gline fliša uglavnom čine nešto problematičnije podloge. 

Proučavanje geološkog razvoja i kartiranje geoloških jedinica na taj način pomaže geotehničarima i geolozima u predviđanje i određivanju stijena i njihove kvalitete na određenom području. 

*Reference:
VLAHOVIĆ, I., TIŠLJAR, J., VELIĆ, I., MATIČEC, D. (2005): Evolution of the Adriatic
Carbonate Platform: Palaeogeography, main events and depositional dynamics.
Paleogeography, paleoclimatology, palaeoecology, 220, 333–360
VELIĆ, J., MALVIĆ, T., CVETKOVIĆ, M., VELIĆ, I. (2015) Stratigraphy and petroleum geology of the Croatian part of the Adriatic Basin // Journal of petroleum geology, 38