Zaštita građevnih jama KBC Zagreb – Rebro
Od istraživačkih radova do BIM projektiranja
Rekonstrukcija Kliničkog bolničkog centra Zagreb – Rebro predstavlja zahtjevan zahvat unutar postojećeg bolničkog kompleksa. Zadatak Geotecha obuhvaćao je razradu rješenja zaštite dviju privremenih građevnih jama – za novu bolničku zgradu i otvorenu garažu. Bolnička zgrada projektirana je s prosječnom dubinom ukopavanja oko 11 m, dok je kod otvorene garaže prosječna dubina oko 6 m, uz lokalna produbljenja do približno 10 m.
Iako pripadaju istom zahvatu, dvije građevne jame imaju različite prostorne uvjete. Kod otvorene garaže raspoloživi prostor omogućio je veći udio širokog iskopa, dok je jama bolničke zgrade gotovo cijelim opsegom ograničena postojećim objektima i infrastrukturom. Razvoj projektnog rješenja zato je zahtijevao detaljno sagledavanje odnosa postojećeg stanja, buduće građevine i elemenata zaštite iskopa.
Geotehnički istraživački radovi i formiranje modela tla
Geotehničkim istraživačkim radovima utvrđene su dominantno koherentne naslage krute gline i praha, uz površinski sloj antropogenog nasipa. Registrirana razina podzemne vode nalazila se ispod projektirane kote dna obiju građevnih jama. Dobiveni podaci predstavljali su osnovu za formiranje geotehničkog modela i proračun zaštitnih konstrukcija.
BIM model kao zajednička projektantska podloga
Za potrebe projekta izrađen je BIM model građevnih jama objedinjavanjem geodetske podloge stvarnog stanja, rezultata istraživačkih radova i IFC modela budućih građevina. Položaji bušotina povezani su s geodetskom podlogom, a projektni modeli usklađeni s apsolutnim kotama terena. Tako je formirana zajednička 3D podloga za istodobno sagledavanje budućih građevina, građevnih jama, postojećih objekata, komunikacijskih tunela i instalacija.
Prostorna ograničenja kao ključni projektantski izazov
BIM model nije korišten samo kao vizualizacija konačnog rješenja, nego kao projektantski alat. To je bilo posebno važno kod jame bolničke zgrade, smještene neposredno uz operacijski blok, komunikacijske tunele, crkvu i podzemni kanal energane. Dio postojećih građevina i komunikacija morao je tijekom radova ostati u funkciji, a dodatno ograničenje predstavljao je spojni tunel operacijskog bloka, čiji je što veći dio trebalo sačuvati. Prostorni model bio je posebno koristan pri razradi sidara različitih duljina, nagiba i visinskih razina te provjeri mogućih kolizija.
Projektno rješenje građevne jame bolničke zgrade
Najveći dio jame projektiran je kao vertikalni iskop osiguran pilotskim stijenama. Osnovni sustav čine armiranobetonski bušeni piloti promjera 800 mm, odnosno 600 mm u prostorno ograničenim dijelovima, povezani naglavnim gredama i osigurani štapnim geotehničkim sidrima čija je duljina i nagib prilagođavana prostornim uvjetima duž zahvata. U zoni maksimalne visine iskopa od približno 12,6 m na jednom su dijelu primijenjena četiri reda sidara, dok je na susjednom dijelu zbog prostornih konflikata projektiran sustav čeličnih cijevnih razupora.
Građevna jama otvorene garaže
Kod otvorene garaže najveći dio jame mogao se formirati širokim iskopom u nagibu 1,5V:1H, odnosno 1V:1H za veće visine iskopa. Vertikalno osiguranje bilo je potrebno samo uz sjeverozapadnu granicu čestice i postojeću prometnicu na južnoj strani, gdje su projektirane pilotske stijene od pilota promjera 600 mm dodatno osigurane štapnim geotehničkim sidrima promjera 25 mm.
Usporedba dviju jama pokazuje da vrijednost BIM pristupa nije u složenijem sustavu zaštite, nego u preciznom prepoznavanju prostornih ograničenja i odabiru odgovarajućeg rješenja.
Numerička provjera projektiranih rješenja
Stabilnost i deformacijsko ponašanje karakterističnih presjeka analizirani su metodom konačnih elemenata u programu PLAXIS 2D, uz modeliranje faznosti izvođenja pilota, iskopa, sidara i razupora. Time je projektno rješenje dodatno provjereno kroz geostatičke analize.
Od projekta prema izvedbi
Na projektu KBC Zagreb – Rebro BIM se pokazao kao puno više od trodimenzionalnog prikaza. Njegova vrijednost bila je u povezivanju istraživačkih podataka, geodetskih podloga i projektantskih modela u zajedničku osnovu za donošenje geotehničkih odluka.
Kod ovako složenih zahvata projektiranje ipak ne završava predajom dokumentacije. Stvarni uvjeti na gradilištu, prilagodbe rješenja tijekom izvedbe te projektantski nadzor i monitoring tema su drugog dijela ovog prikaza.
